Virtualna mašina (VM) je software koji imitira rad računala, odnosno virtualna mašina radi kao da je stvarno računalo, iako zapravo nije fizičko računalo nego program koji se tako ponaša. Virtualna mašina omogućuje da unutar jednog računala imate više operacijskih sustava.
Kratko o linuxu
Linux je operacijski sustav, točnije,kernel, koji je srce operacijskog sustava. Kreirao ga je Linus Rorvalds 1991. godine kao operacijski sustav otvorenog koda, što znači da bilo koji korisnik može imati pristup potpuno besplatno. Operacijski sustavi temlejeni na Linux kernelu koriste se u različitim vrstama uređaja, od osobnih računala i poslužitelja do mobilnih uređaja. Linux je prepoznatljiv po svojoj maskoti – pingvinu imena Tux.
instalacija virtualne mašine
Prvi korak je naravno preuzimanje software-a VirtualBox. Kreator VirtualBoxa je tvrtka Oracle. Software preuzimamo sa službene stranice VirutalBoxa.
Nakon što ste došli na službenu stranicu, VirutalBox preuzimate klikom na “Downloads”. Ovisno od operacijskog sutava koji se nalazi na računalu (u velikoj većini slučajeva Windows), preuzimate “Windows hosts” verziju.
Nakon što se software preuzeo na računalo, instalaciju započinjemo pokretanjem klikom na datoteku “VirtualBox-Win.exe”
Klikom na “next” započinje se podešavanje virtualne mašine. Zavisno od toga koliko prostora je dostupno na hard disku, odabiremo i particiju na kojoj će biti instalirana virtualna mašina. Dobro je voditi računa o tome da će za instalaciju distribucije biti potrebno barem 15GB slobodnog prostora na računalu
Nakon podešavanje putanje, nastavlja se na klikom “Next”. Nakon toga potvrđujemo instalaciju klikom na gumb “Install”. Instalacija će potrajati nekoliko trenutaka, kada je završena otvorit će se ovakav prozor (vidi sliku dolje)
Klikom na gumb “Finsih” završavamo instalaciju virtualne mašine. Ako kvačica na kvadratiću ostane, virtualna mašina će se odmah pokrenuti.
Nakon instalacije virtualne mašine, otvara se sličan prozor i virtualna mašina je spremna za rad.
Upotreba virtualne mašine
Virtualne mašine koriste se u razne svrhe. Koriste se za testiranje aplikacija u različitim operacijskim sustavima bez potrebe za dodatnim fizičkim računalima. Također, moguće je pokretanje više poslužitelja na jednom fizičkom stroju. čime se znatno smanjuju troškovi hardware-a, električne energije i prostora. Ovo je posebno korisno u podatkovnim centrima. Virtualne mašine omogućuju pokretanje aplikacija u sigurnom “izoliranom” okruženju. Tako se povećava sigurnost i stabilnost sustava. Ako jedna aplikacija ima problema, to neće utjecati na druge aplikacije ili cjelokupni sustav. Virtualne mašine također se koriste u obrazovanju. Studentimogu koristiti VM-ove za učenje i eksperimentiranje s različitim operativnim sustavima i softverom bez potrebe za posebnom opremom.
Prednosti virtualne mašine
Virtualne mašine nude brojne prednosti u usporedbi s tradicionalnim fizičkim računalnim okolinama. Omogućuju bolje iskorištenje resursa fizičkog hardvera jer na jednom računalu može biti pokrenuto više virtualnih mašina, što povećava efikasnost korištenja CPU-a, memorije, diskovnog prostora i mrežnih resursa. Konsolidacija poslužitelja smanjuje troškove nabavke i održavanja hardvera jer se više poslužitelja može upravljati s jednim fizičkim računalom. Fleksibilnost virtualnih mašina omogućuje brzo stvaranje, pokretanje i zaustavljanje različitih operativnih sustava i aplikacija, što je posebno korisno za testiranje softvera u različitim okruženjima. Izolacija svake virtualne mašine osigurava veću sigurnost jer problemi u jednoj VM ne utječu na ostale. Također, virtualne mašine nude lako skaliranje resursa prema potrebi, centralizirano upravljanje, mogućnost brzog oporavka pomoću snimki te olakšavaju mobilnost aplikacija između različitih računalnih okruženja, što ih čini ključnim alatom za moderno računarstvo.
Ako trebate pomoć sa postavljanjem virtualne mašine, obratite nam se s povjerenjem klikom OVDJE!
